Novosti

/2017

Kopunima do jedinstvenog jelovnika u Bosni i Hercegovini
19/09/2017

U samo četiri mjeseca postojanja Turističkog klastera Una, rezultati rada pojedinih članova itekako su vidljivi. Istražujući ko su članovi i čime se bave, kao i što namjeravaju napraviti dobitnici malih grantova koji su podijeljeni  u o okviru projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude – terenski projekt Una“, došli smo u prekrasni prirodni ambijent seoskog domaćinstva Čardaklije u Bosanski Petrovac. Nastojeći tokom cijelog našeg intervjua što bolje izbjeći fotografisanje (što mu nije sasvim uspjelo), tamo nas je dočekao vlasnik Zoran Radošević. Prije nego što smo započeli priču o Klasteru i grantu kojeg je dobio, Zoran je insistirao da najprije kušamo malo meze. Njegova je domaća hrana na dobrom glasu, a naročito se hvale uštipci od heljde, koji savršeno pašu uz domaći sir i kobasice. Nismo im odoljeli niti uz odličan roštilj!

Iako uz prefin zalogaj, započeli smo i poslovne teme. Zanimalo nas je Zoranovo mišljenje o cijeloj toj priči koju je WWF podstaknuo uz saradnju s Nacionalnim parkom Una još prije nekoliko godina, pomažući parku da dođe do Evropskog certifikata o održivom turizmu. Od tadašnjeg foruma dionika, u martu ove godine formiran je klaster, a Zoran Radošević bio je jedan od članova koji su se prvi upisali u Klaster.

"Mi smo početnici u turizmu, ali specifičnosti i ljepote koje posjedujemo daju nam ogromnu šansu i nadu da ćemo uspjeti. Inicijativa osnivanja turističkog klastera na čelu s predsjednicom Zrinkom Delić bio je jedan od ključnih momenata da shvatimo koliko smo pojedinačno mali i što nam znači uvezivanje i partnerstvo pogotovo kada je turizam u pitanju. Ljudi koji su se doživljavali isključivo kao konkurencija, zahvaljujući studijskom putovanju koji je WWF organizovao, u kratkom su se vremenu počeli osjećati kao partneri i iskreni prijatelji.“, priča Radošević dodajući da je formiranje Klastera bilo neophodno za njegovu sredinu. „Izuzetno je važna i podrška cijele porodice koja je ključ uspjeha u ovoj vrsti djelatnosti. Moji su prepoznali da su Čardaklije način života, a ne posao i sada zajedničkim snagama pokušavamo da se nametnemo kao vodeće mjesto kada je seoski turizam u pitanju. Naš sin David želi nastaviti našim stopama i ove godine se upisao u školu za turističkog tehničara u Bihaću, koja ima čini mi se dosta problema, a koje upravo možemo pobijediti kroz inicijative turističkog klastera. Činjenica je da nam fali školovanog kadra i ako ništa ne preduzimamo po pitanju kvalitetnijeg školstva, to će nam u perspektivi biti jedan od najvećih problema“, objašnjava Zoran dodajući da će David jednoga dana preuzeti vođenje Čardaklija.

Prije nego što je krenuo u vođenje seoskog domaćinstva koje je porodično nasljeđe, Zoran je sa svojom familijom imao farmu piletine. To iskustvo želi iskoristiti i u vođenju Čardaklija, pa je obitelj Radošević aplicirala za sredstva malih grantova WWF-a.  „Dobar zalogaj zapravo ostavlja najjači utisak na gosta. U nedostatku dobre, kvalitetne piletine kao najinteresantnijeg mesa čija je potrošnja u stalnom porastu kada su svjetski trendovi u pitanju, odlučili smo iskoristiti infrastrukturu, znanje i dugogodišnje iskustvo iz oblasti peradarstva, te se početi baviti proizvodnjom mesa kopuna, koje kao eko proizvodnja pjetlova na otvorenom daje jednu specifičnost ponude koja je vrlo cijenjena na trpezama. Tako želimo biti jedinstveni kada je ponuda hrane u pitanju. Ponudiću ga i drugim ugostiteljima s kojima sam povezan kroz Klaster“, obećava Radošević koji će u svom restoranu nuditi nekoliko varijanti kopuna, od nadjevenoga do onoga na ražnju.

U početku će uzeti gotove kopune iz hrvatskog Zagorja, a kasnije će se i sami baviti proizvodnjom. Kaže da će morati pričekati s nabavkom, jer sada za kopune nije vrijeme, tako da će u projekt krenuti s  odgađanjem od nekoliko mjeseci, kako bi se kopuni na jelovniku Čardaklije našli u sljedećoj sezoni.

Uz restoran, Zoran ima i devet konja koji služe za rekreacijsko jahanje njegovim gostima, ali i za terapijsko jahanje, što će i WWF iskoristiti unutar svog projekta. Imanje se nalazi uz šumu, koja također daje drukčiji ugođaj i pruža kako hlad, tako i mir. Spavaonice su idealne za grupe do 30 ljudi za team building ili sastanak, a sve to uz izvrsnu domaću kuhinju. U kojoj će od idućeg ljeta, prvi put u Bosni i Hercegovini, biti i kopun.

Petra Boić Petrač, WWF Adria

arhiva
dokumenti